These is the consolidated text of the 1972 Convention on the International Regulations for Preventing Collisions at Sea
as amended in 1981, 1987, 1989, 1993, 2001 and 2007.
a) Ova se pravila moraju primjenjivati na sve brodove na otvorenom moru i na svim vodama koje su spojene s otvorenim morem a plovne su za pomorske brodove.
b) Ništa što je propisano ovim pravilima ne sprječava primjenu posebnih propisa koje donesu nadležni organi vlasti o sidrištima, lukama, rijekama, jezerima ili unutarnjim plovidbenim putovima koji su spojeni s otvorenim morem i plovni za pomorske brodove. Takvi posebni propisi moraju biti, što više u skladu s ovim Pravilima.
c) Ništa što je propisano ovim pravilima ne sprječava primjenu bilo kojih posebnih propisa koje donese vlada bilo koje države u pogledu dodatnih pozicionih ili signalnih svjetala ili zvučnih signala za ratne brodove i brodove u konvoju ili o dodatnim položajnim ili signalnim svjetlima za ribarske brodove koji ribare u skupini. Dodatna poziciona ili signalna svijetla ili zvučni signali moraju, koliko je god moguće biti takvi da se ne mogu pogrešno zamijeniti s bilo kojim drugim svjetlom ili zvučnim signalom koji su propisani ovim pravilima.
d) Organizacija može usvojiti sheme odvojenog prometa u svrhu ovih pravila.
e) Kad god zainteresirana vlada smatra da neki brod koji zbog svoje posebne konstrukcije i namjene ne može u potpunosti ispuniti odredbe ovih pravila, u pogledu broja, položaja, dometa ili sektora vidljivosti svjetala ili znakova, kao i rasporeda i karakteristika naprava za davanje zvučnih signala, takav brod mora udovoljavati drugim odredbama, u pogledu broja, položaja, dometa ili sektora vidljivosti svjetala ili znakova, kao i rasporeda i karakteristika naprava za davanje zvučnih signala, za koje je dotična vlada odredila da u najvećoj mjeri udovoljava ovim Pravilima za dotični brod.
a) Ništa što je propisano ovim pravilima ne može osloboditi brod ili brodara, zapovjednika ili njegovu posadu od posljedica bilo kojeg propusta u primjeni ovih pravila, ili u pogledu mjera opreza što ih zahtjeva uobičajeno iskustvo pomoraca ili posebne okolnosti slučaja.
b) Pri tumačenju i primjeni ovih pravila treba imati u vidu sve opasnosti plovidbe i sudara i posebne okolnosti uključujući i ograničenja samih brodova, koje mogu zahtijevati da se odstupi od ovih pravila da bi se izbjegla neposredna opasnost.
U svrhu tumačenja ovih pravila, osim gdje sadržaj u pravilima zahtjeva drukčije:
a) riječ brod označava svaku vrstu plovila uključujući i plovilo kada plovi bez istisnine, WIG i hidroavion, koji se upotrebljava ili se može upotrijebiti kao prijevozno sredstvo na vodi;
b) izraz brod na mehanički pogon znači svaki brod koji se pokreće strojem;
c) riječ jedrenjak znači svaki brod koji se pokreće jedrima, pod uvjetom da pogonski stroj ako je u njemu ugrađen nije u upotrebi;
d) izraz brod zauzet ribarenjem znači svaki brod koji ribari mrežama, povrazima, koćama ili drugim ribarskim priborom koji mu ograničava mogućnost manevriranja, ali isključuje ribarenje povlačnim povrazima ili kojim drugim ribarskim priborom koji ne ograničava sposobnost manevriranja;
e) riječ hidroavion označava bilo koju letjelicu kojom se može manevrirati na vodi;
f) izraz brod koji ne može manevrirati označava brod koji zbog nekih posebnih okolnosti ne može manevrirati prema ovim pravilima, pa se zbog toga ne može ukloniti s puta drugom brodu;
g) Izraz brod ograničene sposobnosti manevriranja označava brod kojemu je zbog prirode posla kojeg obavlja sposobnost manevriranja ograničena prema zahtjevima ovih pravila, pa se zbog toga ne može maknuti s puta drugom brodu. Brodovi koji se mogu smatrati brodom ograničene sposobnosti manevriranja su (ali nije ograničeno samo na navedene):
i. brod zauzet polaganjem, pregledavanjem ili dizanjem navigacijskih oznaka, podvodnog kabela ili cjevovoda;
ii. brod zauzet jaružanjem, hidrografskim istraživanjima ili podvodnim radovima;
iii. brod zauzet snabdijevanjem ili prebacivanjem osoba, zaliha ili tereta dok plovi;
iv. brod zauzet polijetanjem ili slijetanjem zrakoplova;
v. brod koji čisti mine;
vi. brod koji je zauzet takvim tegljenjem koje njemu i njegovom teglju značajno ograničava mogućnost skretanja s njihova kursa;
h) izraz brod ograničen svojim gazom označava brod na mehanički pogon koji je zbog svog gaza, u odnosu na raspoloživu dubinu i širinu plovnog puta, značajno ograničen u mogućnosti skretanja s kursa u kojem plovi;
i) riječ plovi znači da brod nije usidren ili privezan uz obalu ili nasukan;
j) riječ duljina i širina broda označavaju njegovu duljinu preko svega i najveću širinu;
k) smatrat će se da brodovi vide jedan drugoga samo kada jedan drugog mogu opaziti vizualno;
l) izraz ograničena vidljivost označava sve okolnosti pri kojima je vidljivost smanjena zbog magle, sumaglice, padanja snijega, jake oluje s kišom, pješčane oluje ili drugih sličnih uzroka.
m) Izraz Wing-In-Ground (WIG) označuje multimodalni plovni objekt koji, u svojem osnovnom načinu rada, leti u neposrednoj blizini površine iskorištavajući povoljan površinski efekt.
Pravila u ovom poglavlju primjenjuju se pri bilo kojem stanju vidljivosti.
Svaki brod mora stalno izviđati promatranjem, slušanjem i svim raspoloživim sredstvima prikladnim prevladavajućim okolnostima i stanju, a u svrhu potpune procjene situacije i rizika sudara.
Svaki se brod mora stalno kretati sigurnosnom brzinom kako bi se mogla poduzeti pravilna i djelotvorna radnja radi izbjegavanja sudara, te da bi se brod mogao zaustaviti na odgovarajućoj udaljenosti prema prevladavajućim okolnostima i stanju.
Pri određivanju sigurnosne brzine moraju se, među ostalim, uzeti u obzir sljedeći čimbenici:
a) Za sve brodove :
i. stanje vidljivosti;
ii. gustoća prometa, uključujući prisutnost ribarskih ili bilo kojih drugih brodova;
iii. manevarska obilježja broda, uzimajući posebno u obzir zaustavni put i sposobnost okretanja broda u prevladavajućim okolnostima;
iv. prisutnost pozadinskih svjetala noću, kao što su svijetla na obali te reflektivno raspršivanje vlastitih svjetala;
v. stanje vjetra, mora i morske struje, kao i o blizina navigacijskih opasnosti;
vi. gaz broda u odnosu na raspoloživu dubinu vode.
b) Dodatno, za brodove koji se koriste radarom:
i. obilježja, mogućnosti i ograničenja radarskog uređaja;
ii. sva ograničenja što ih nameće ljestvica dometa radara koja je u upotrebi;
iii. učinak stanja mora, vremenskih prilika i drugih izvora smetnji na radarsko otkrivanje;
iv. mogućnost da mali brodovi, led i drugi plutajući objekti ne budu otkriveni radarom na odgovarajućoj udaljenosti;
v. broj, položaj i kretanje brodova koji su otkriveni radarom;
vi. što točnija procjena vidljivosti, koju je moguće odrediti korištenjem radara, određivanjem udaljenosti do brodova ili drugih objekata u blizini.
a) Svaki brod mora koristiti sva raspoloživa sredstva prilagođena prevladavajućim okolnostima i stanju da bi se utvrdilo postoji li rizik sudara. Ukoliko postoji imalo sumnje, smatrat će se da taj rizik postoji.
b) Radarski uređaj, ako je ugrađen i ako se koristi, treba pravilno upotrebljavati, uključujući i promatranje na ljestvici velikih daljina, kako bi se što prije dobilo upozorenje o riziku sudara i za radarsko ucrtavanje (plotiranje) ili slično sustavno praćenje otkrivenih objekata.
c) Ne smiju se donositi zaključci na osnovu oskudnih podataka, a osobito na temelju oskudnih radarskih podataka.
d) Prilikom određivanja postoji li rizik sudara sljedeća objašnjena, među ostalim treba uzeti u obzir:
i. smatrat će se da postoji rizik sudara ako se azimut broda koji se približava znatnije ne mijenja;
ii. takav rizik može ponekad postojati čak i kad je očevidna veća promjena azimuta, posebice kada se približava vrlo veliki brod ili tegalj ili ako je brod koji se približava na maloj udaljenosti.
a) Svaka radnja poduzeta da bi se izbjegao sudar mora se poduzeti u skladu s Pravilima ovog dijela i mora ako okolnosti slučaja dopuštaju, biti poduzeta pravodobno i odlučno i onako kako bi to učinio dobar pomorac.
b) Svaka promjena kursa i/ili brzine da bi se izbjegao sudar, mora ako to okolnosti slučaja dopuštaju, biti dovoljno velika da je drugi brod koji promatra vizualno ili radarom može odmah uočiti; male uzastopne promjene kursa i/ili brzine moraju se izbjegavati.
c) Ako ima dovoljno prostora za manevriranje, samo promjena kursa može biti najdjelotvornija radnja, da se izbjegne položaj opasnih blizina, pod uvjetom da je poduzeta pravodobno, da je izrazita i da ne dovede brod u položaj opasnih blizina u odnosu prema ostalim brodovima.
d) Radnja poduzeta radi izbjegavanja sudara s drugim brodom treba biti takva da se brodovi mimoiđu na sigurnoj udaljenosti. Uspješnost poduzete radnje treba pažljivo provjeravati sve dok drugi brod konačno ne prođe i bezopasno se udalji.
e) Ako je potrebno da se izbjegne sudar ili da se dobije više vremena radi procjene situacije, brod mora smanjiti brzinu ili se potpuno zaustaviti zaustavljanjem stroja ili vožnjom krmom.
f) i. Brod koji je obvezan, po bilo kojoj odredbi ovih Pravila, ne ometati prolaz ili siguran prolaz drugog broda mora, kad to okolnosti slučaja zahtijevaju, poduzeti pravodobnu radnju da bi osigurao dovoljno manevarskog prostora za siguran prolaz drugog broda.
ii. Brod koji je obvezan ne ometati prolaz ili siguran prolaz drugog broda ne oslobađa se te obveze ako se približava drugom brodu tako da postoji rizik sudara, te mora pri poduzimanju radnji u potpunosti voditi računa o postupcima koji se mogu zahtijevati prema Pravilima ovog dijela.
iii. Brod čiji se prolaz ne smije ometati obavezan je potpuno se pridržavati Pravila ovog dijela, kada se dva broda približavaju jedan drugome tako da prijeti rizik sudara.
a) Brod koji plovi u uskom kanalu ili plovnom putu mora se, koliko god je to sigurno i praktično izvedivo, držati što bliže vanjskom rubu kanala ili plovnog puta koji se nalazi s njegove desne strane.
b) Brod kraći od 20 m ili jedrenjak ne smije ometati prolaz brodu koji može sigurno ploviti jedino unutar uskog kanala ili plovnog puta.
c) Brod zauzet ribarenjem ne smije ometati prolaz bilo kojem drugom brodu koji plovi unutar uskog kanala ili plovnog puta.
d) Brod ne smije presijecati uski kanal ili plovni put ako takvo presijecanje ometa prolaz brodu koji može sigurno ploviti jedino unutar toga kanala ili plovnog puta. Brod koji može sigurno ploviti jedino unutar kanala ili plovnog puta ako sumnja u namjeru broda koji presijeca kanal ili plovni put može upotrijebiti zvučni signal propisan Pravilom 34(d).
e) i. U uskom kanalu ili plovnom putu pretjecanje se može izvesti samo ako brod koji se pretječe poduzme radnju da odobri siguran prolaz, a brod koji namjerava pretjecati mora označiti svoju namjeru davanjem signala koji su propisani Pravilom 34c(i). Brod koji se pretječe, ako se s time slaže, mora to potvrditi signalom propisanim Pravilom 34(c)(ii) i poduzeti radnje koje će omogućiti siguran prolaz. Ako sumnja u namjeru drugog broda može upotrijebiti zvučni signal propisanim Pravilom 34(d).
ii. Ovo pravilo ne oslobađa brod koji pretječe obaveza prema Pravilu 13.
f) Brod koji se približava zavoju ili području uskog kanala ili plovnog puta, gdje se drugi brodovi ne mogu vidjeti zbog neke zapreke, mora ploviti uz posebnu budnost i oprez, te se mora oglasiti odgovarajućim zvučnim signalom propisanim Pravilom 34(e).
g) Svaki brod mora, ako okolnosti slučaja to dopuštaju, izbjegavati sidrenje u uskom kanalu.
a) Ovo se Pravilo primjenjuje na sheme odvojenog prometa koje je usvojila Organizacija i ne oslobađa bilo koji brod od obveze primjene bilo kojeg drugog Pravila.
b) Brod koji se služi shemom odvojenog prometa mora:
i. ploviti u odgovarajućem plovidbenom putu u općem smjeru toka plovidbe za taj put;
ii. držati se, koliko je god to moguće dalje od crte ili zone razdvajanja prometa;
iii. u normalnim okolnostima uključivati se u plovidbeni put ili izlaziti iz njega, na krajevima plovidbenog puta, a pri uključivanju ili izlaženju sa bilo koje strane treba to učiniti pod što manjim kutom u odnosu na opći smjer toka plovidbe.
c) Brod mora, koliko je god to moguće, izbjegavati presijecanje plovidbenih putova, međutim ako to mora učiniti, presijecanje mora izvesti pod što je praktički više moguće okomito na opći smjer toka plovidbe.
d) i. Brod ne smije koristiti zonu priobalnog prometa kad može sigurno ploviti odgovarajućim plovidbenim putom unutar sheme odvojenog prometa. Međutim, brodovi kraći od 20 m, jedrenjaci i brodovi zauzeti ribarenjem mogu koristiti zonu priobalnog prometa.
ii. Unatoč pododredbi (d)(I), brod može koristiti zonu priobalnog prometa kada plovi prema ili iz luke, odobalnim postrojenjima ili konstrukcijama, peljarskim postajama ili bilo kojem drugom mjestu koje se nalazi unutar zone priobalnog prometa ili da bi izbjegao neposrednu opasnost.
e) Brod koji ne presijeca shemu odvojenog prometa ili se ne uključuje ili izlazi iz plovidbenog puta ne smije u normalnim okolnostima ulaziti u zonu razdvajanja prometa ili prelaziti preko crte razdvajanja prometa, osim:
i. u slučaju nužde da bi izbjegao neposrednu opasnost;
ii. kada je zauzet ribarenjem unutar zone razdvajanja.
f) Brod koji plovi u području blizu završetaka sheme odvojenog prometa, mora to činiti s posebnim oprezom.
g) Brod mora, koliko je god to moguće, izbjegavati sidrenje unutar sheme odvojenog prometa ili u područjima blizu njezinih završetaka.
h) Brod koji se ne koristi shemom odvojenog prometa mora je zaobilaziti, što je više moguće.
i) Brod zauzet ribarenjem ne smije ometati prolaz ni jednom brodu koji plovi u odgovarajućem plovidbenom putu.
j) Brod kraći od 20 m ili jedrenjak ne smije ometati siguran prolaz brodu na mehanički pogon koji plovi u odgovarajućem plovidbenom putu.
k) Brod ograničene sposobnosti manevriranja, kada je zauzet radnjom radi održavanja sigurnosti plovidbe u shemama odvojenog prometa, izuzet je obveze pridržavanja odredbi ovog Pravila za vrijeme obavljanja tih radnji.
l) Brod ograničene sposobnosti manevriranja, kada je zauzet radnjama na polaganju, popravljanju ili podizanju podmorskog kabela unutar sheme odvojenog prometa, izuzet je obveze pridržavanja odredbi ovog Pravila za vrijeme obavljanja tih radnji
Pravila ovog poglavlja primjenjuju se na brodove koji vide jedan drugoga.
a) Kada se dva jedrenjaka približavaju jedan drugome, tako da prijeti rizik sudara, jedan se od njih mora ukloniti s puta drugome, kako slijedi:
i. kada svaki od njih ima vjetar s različitih strana, jedrenjak kojemu vjetar dolazi s lijeve strane mora se ukloniti s puta drugom jedrenjaku;
ii. kada oba jedrenjaka imaju vjetar s iste strane, jedrenjak koji se nalazi u privjetrini mora se ukloniti s puta jedrenjaku u zavjetrini;
iii. ako jedrenjak koji ima vjetar s lijeve strane vidi jedrenjak u privjetrini i ne može sa sigurnošću za njega utvrditi ima li vjetar s lijeve ili s desne strane, mora mu se ukloniti s puta.
b) U svrhu tumačenja ovog Pravila, privjetrinom se smatra strana suprotna onoj na kojoj se nalazi glavno jedro ili, u slučaju jedrenjaka s križnim jedrima, strana suprotna onoj na kojoj se nalazi najveće uzdužno jedro.
a) Bez obzira na bilo koje Pravilo iz dijela B, poglavlja I i II, svaki brod koji pretječe drugi brod mora se ukloniti s puta dostignutom brodu.
b) Smatrat će se da brod pretječe drugi brod kad mu se približava iz smjera koji je veći od 22,5° iza subočice prema krmi drugoga broda, tj. kad je u takvom položaju prema dostignutom brodu da bi mu noću mogao vidjeti samo krmeno svjetlo, a da mu pri tome ne vidi ni jedno od bočnih svjetala.
c) Ako je brod u bilo kakvoj sumnji pretječe li drugi brod, dužan je sebe smatrati brodom koji pretječe i tako se ponašati.
d) Svaka iduća promjena azimuta između dvaju brodova ne može učiniti da se brod koji pretječe smatra brodom koji presijeca kurs dostignutom brodu prema ovim Pravilima i ne može ga osloboditi obaveze da se ukloni s puta dostignutom brodu, sve dok ga konačno ne mimoiđe i dok se ne udalji.
a) Kada se dva broda na mehanički pogon približavaju jedan drugom iz suprotnih ili skoro suprotnih kursova tako da prijeti rizik sudara, svaki od njih mora promijeniti kurs na desno tako da jedan drugome prođe s lijeve strane.
b) Smatrat će se da takav položaj postoji kad jedan brod vidi drugi ravno po pramcu ili skoro ravno ispred, a noću kad može vidjeti jarbolna svjetla drugog broda u liniji ili gotovo u liniji i/ili oba bočna svjetla, a danju kada vidi odgovarajući izgled drugog broda.
c) Kada brod sumnja da li takva situacija postoji, mora pretpostaviti da ona postoji i ponašati se u skladu s tim.
Kada se kursovi dvaju brodova na mehanički pogon križaju tako da prijeti rizik sudara, uklonit će se s puta brod koji vidi drugi brod na svojoj desnoj strani i, ako okolnosti slučaja dopuštaju, on pri tome treba izbjegavati presijecanje kursa ispred pramca drugog broda.
Svaki brod koji je dužan ukloniti se s puta drugom brodu mora, koliko je god to moguće, poduzeti pravodobnu i dovoljnu radnju da bi se potpuno uklonio.
a) i. Kad se jedan od dvaju brodova mora ukloniti s puta, drugi brod mora zadržati kurs i brzinu.
ii. Drugi brod može ipak poduzeti radnju za izbjegavanje sudara vlastitim manevrom čim mu postane očito da brod koji se mora ukloniti s puta ne poduzima odgovarajuću radnju u skladu s ovim Pravilima.
b) Kada se brod koji treba zadržati kurs i brzinu, iz bilo kojeg razloga, nađe tako blizu da se sudar ne može izbjeći samo radnjom broda koji je dužan ukloniti se s puta, tada on mora poduzeti takvu radnju koja će najbolje pridonijeti da se sudar izbjegne.
c) Brod na mehanički pogon koji poduzima radnju u položaju križanja kursova u skladu s pododredbom (a)(ii) ovog Pravila radi izbjegavanja sudara s drugim brodom na mehanički pogon koji mu je s lijeve strane ne smije, ako to okolnosti slučaja dopuštaju, promijeniti kurs na lijevo.
d) Ovo Pravilo ne oslobađa brod koji ustupa put njegove obveze da se ukloni s puta.
Osim kada Pravila 9, 10 i 13 drugačije zahtijevaju:
a) Brod na mehanički pogon kad plovi mora se ukloniti s puta:
i. brodu koji ne može manevrirati;
ii. brodu ograničene sposobnosti manevriranja;
iii. brodu koji je zauzet ribarenjem;
iv. jedrenjaku.
b) Jedrenjak kad plovi mora se ukloniti s puta:
i. brodu koji ne može manevrirati;
ii.brodu ograničene sposobnosti manevriranja;
iii. brodu koji je zauzet ribarenjem.
c) Brod zauzet ribarenjem kad plovi mora se, koliko god je to moguće, ukloniti s puta:
i. brodu koji ne može manevrirati;
ii. brodu ograničene sposobnosti manevriranja.
d) i. Svaki brod osim broda koji ne može manevrirati ili broda ograničene sposobnosti manevriranja, ako to okolnosti slučaja dopuštaju, ne smije ometati siguran prolaz brodu koji je ograničen svojim gazom, te ističe signale prema Pravilu 28.
ii. Brod koji je ograničen svojim gazom mora ploviti s posebnim oprezom, posvećujući potpunu pozornost svojemu posebnom stanju.
e) Hidroavion na vodi općenito, mora se držati dovoljno daleko od ostalih brodova i ne smije ih ometati u plovidbi. Međutim, u okolnostima kad prijeti rizik sudara, mora se ponašati u skladu s Pravilima ovog dijela.
f) i. WIG plovilo mora se, kada uzlijeće, slijeće i leti u neposrednoj blizini površine, držati dovoljno daleko od svih drugih brodova i ne smije ih ometati u plovidbi.
ii. WIG plovilo dok se kreće vodenom površinom mora se ponašati u skladu s Pravilima ovog dijela kao i brod na mehanički pogon.
a) Ovo se Pravilo primjenjuje na brodove koji ne vide jedan drugoga dok plove u području ili blizu područja ograničene vidljivosti.
b) Svaki brod mora ploviti sigurnosnom brzinom, koja je prilagođena prevladavajućim okolnostima i stanju ograničene vidljivosti. Brod na mehanički pogon mora imati svoje pogonske strojeve stalno spremne za neposredno manevriranje.
c) Svaki brod mora posvećivati odgovarajuću pozornost prevladavajućim okolnostima i stanju ograničene vidljivosti kad se ponaša prema Pravilima poglavlja I. ovog dijela.
d) Brod koji otkrije prisutnost drugog broda samo radarom, mora utvrditi nastaje li položaj opasnih blizina i/ili postoji li rizik sudara. Ako prijeti, mora pravodobno poduzeti radnju izbjegavanja sudara. Ako se ta radnja sastoji od promjene kursa mora, koliko je god to moguće, izbjegavati sljedeće:
i. promjenu kursa nalijevo ako je drugi brod ispred subočice vlastitog broda, osim za brod kojeg se pretječe;
ii. promjenu kursa prema brodu koji mu je subočice ili iza subočice;
e) Osim kada je utvrđeno da rizik sudara ne postoji, svaki brod koji čuje ispred subočice zvučni signal za maglu drugog broda ili koji ne može izbjeći položaj opasnih blizina s drugim brodom koji mu je ispred subočice, mora smanjiti brzinu na najmanju pri kojoj on još može održavati svoj kurs. Ako je potrebno, mora se potpuno zaustaviti i u svakom slučaju ploviti s najvećim mogućim oprezom dok opasnost od sudara ne prođe.
a) Pravilima ovog dijela mora se udovoljavati u svim vremenskim uvjetima.
b) Pravila koja se odnose na svjetla moraju se primjenjivati od zalaska do izlaska sunca i za to se vrijeme ne smiju pokazivati druga svjetla, osim ako se ta svjetla ne mogu pogrešno zamijeniti svjetlima koja su propisana u ovim Pravilima, niti smanjiti njihovu vidljivost ili prepoznatljivo značenje ili ako ona neće ometati pravilno izviđanje.
c) Svjetla propisana ovim Pravilima, ako su postavljena, moraju se također isticati od izlaska do zalaska sunca pri ograničenoj vidljivosti, i mogu se isticati i u svim drugim slučajevima kada se to smatra potrebnim.
d) Pravila što se odnose na znakove moraju se poštivati danju.
e) Svjetla i znakovi navedeni u ovim Pravilima moraju udovoljavati odredbama Priloga I. ovih Pravila.
a) Jarbolno svjetlo znači bijelo svjetlo koje neprekinuto svijetli u luku obzora od 225°, postavljeno u uzdužnici broda, i tako postavljeno da se svjetlost vidi od uzdužnice po pramcu do 22,5° iza subočice na obje strane broda.
b) Bočna svjetla znače zeleno svjetlo na desnom boku i crveno svjetlo na lijevom boku, postavljena tako da svako od njih neprekinuto svijetli u luku obzorja od 112,5°, i tako postavljena da se svjetlost vidi od uzdužnice po pramcu do 22,5° iza subočice na odgovarajućem boku broda. Na brodovima kraćim od 20 m bočna svjetla mogu biti u jednoj kombiniranoj svjetiljci postavljenoj u uzdužnici broda.
c) Krmeno svjetlo znači bijelo svjetlo koje neprekinuto svijetli u luku obzorja od 135°, postavljeno što je moguće bliže krmi, i tako postavljeno da se svjetlo vidi u luku obzorja od 67,5° gledano od uzdužnice po krmi na svaku stranu broda.
d) Svjetlo za tegljenje znači žuto svjetlo istih obilježja kao krmeno svjetlo, određeno odredbom (c) ovog Pravila.
e) Svjetlo vidljivo sa svih strana znači svjetlo koje neprekinuto svijetli u luku obzorja od 360°.
f) Bljeskajuće svjetlo znači svjetlo koje bljeska u pravilnim razmacima, s učestalošću od 120 bljesaka ili više u minuti.
Svjetla propisana u ovome Pravilu moraju imati jakost svjetala kao što je određeno u točki 8. u prilogu I. ovih Pravila, tako da su vidljiva na sljedećim najmanjim udaljenostima:
a) na brodovima duljine 50 m ili više:
- jarbolno svjetlo, 6 milja,
- bočno svjetlo, 3 milje,
- krmeno svjetlo, 3 milje,
- svjetlo za tegljenje, 3 milje,
- bijelo, crveno, zeleno ili žuto svjetlo vidljivo sa svih strana, 3 milje.
b) na brodovima duljine 12 m ili više, ali kraćima od 50 m:
- jarbolno svjetlo, 5 milja; osim gdje je duljina broda manja od 20 m, 3 milje,
- bočno svjetlo, 2 milje,
- krmeno svjetlo, 2 milje,
- svjetlo za tegljenje, 2 milje,
- bijelo, crveno, zeleno ili žuto svjetlo vidljivo sa svih strana, 2 milje.
c) na brodovima kraćim od 12 m duljine:
- jarbolno svjetlo, 2 milje,
- bočno svjetlo, 1 milju,
- krmeno svjetlo, 2 milje,
- svjetlo za tegljenje, 2 milje,
- bijelo, crveno, zeleno ili žuto svjetlo vidljivo sa svih strana, 2 milje.
d) na teško uočljivim, djelomično uronjenim brodovima ili objektima koji se tegle:
- bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja, 3 milje.
a) Brod na mehanički pogon kad plovi, mora isticati :
i. jarbolno svjetlo na prednjem dijelu broda,
ii. drugo jarbolno svjetlo iza i iznad onog na prednjem dijelu broda; osim za brod kraći od 50 m duljine koji nije obvezan isticati drugo jarbolno svjetlo, ali to smije činiti;
iii. bočna svjetla,
iv. krmeno svjetlo.
b) Brod na zračnom jastuku kad plovi bez istisnine iznad površine vode, osim svjetala određenih u odredbi (a) ovog Pravila, mora isticati žuto bljeskajuće svjetlo vidljivo sa svih strana.
c) WIG samo kada uzlijeće, slijeće i leti u neposrednoj blizini površine, osim svjetala određenih u odredbi (a) ovoga Pravila mora pokazivati crveno bljeskajuće svjetlo velike jakosti vidljivo sa svih strana.
d) i. Brod na mehanički pogon kraći od 12 m duljine, može umjesto svjetala propisanih odredbom (a) ovog Pravila, isticati bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana i bočna svjetla.
ii. Brod na mehanički pogon kraći od 7 m duljine, čija je najveća brzina ne prelazi 7 čv, može umjesto svjetala propisanih odredbom (a) ovog Pravila, isticati bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana i mora, ako je to moguće istaknuti i bočna svjetla.
iii: Jarbolno svjetlo ili bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana na brodu na mehanički pogon kraćem od 12 m duljine može se postaviti izvan uzdužnice broda, ako se ne može postaviti u uzdužnici broda, s tim da su bočna svjetla kombinirana u jednoj svjetiljci postavljena u uzdužnici broda ili koliko je god to moguće bliže liniji paralelnoj s uzdužnicom broda na kojoj je postavljeno jarbolno svjetlo ili bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana.
a) Brod na mehanički pogon kad tegli, mora isticati:
i. umjesto svjetla propisanog u Pravilu 23 (a)(i) ili (a)(ii), dva jarbolna svjetla u okomici jedno poviše drugog. Kada duljina teglja, mjereno od krme tegljača do krajnje točke teglja prelazi 200 m, tri jarbolna svjetla u okomici, jedno poviše drugoga;
ii. bočna svjetla;
iii. krmeno svjetlo;
iv. svjetlo za tegljenje, u okomici poviše krmenog svjetla;
v. kada duljina teglja prelazi 200 m, signalno tijelo oblika dvostrukog stošca spojenih bazama, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti.
b) Kada su potiskivač i brod kojeg on potiskuje čvrsto spojeni da čine jednu cjelinu, smatraju se brodom na mehanički pogon i moraju isticati svjetla propisana u Pravilu 23.
c) Brod na mehanički pogon kad potiskuje naprijed ili tegli bočno, osim u slučaju da čine jednu cjelinu, mora isticati:
i. umjesto svjetla propisanoga Pravilom 23 (a)(i) ili (a)(ii), dva jarbolna svjetla u okomici jedno povrh drugoga;
ii. bočna svjetla;
iii. krmeno svjetlo.
d) Brod na mehanički pogon na kojega se odnose odredbe (a) ili (c) ovog Pravila, mora također udovoljavati Pravilu 23 (a)(ii).
e) Tegljeni brod ili objekt, osim onih navedenih u odredbi (g) ovog Pravila, mora isticati:
i. bočna svjetla;
ii. krmeno svjetlo;
iii. kada duljina teglja prelazi 200 m, signalno tijelo oblika dvostrukog stošca spojenih bazama, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti.
f) Uz uvjet da je bilo koji broj brodova tegljenih bočno ili potiskivanih u grupi moraju biti osvijetljeni kao jedan brod,
i. potiskivani brod, koji nije dio jedne cjeline, mora isticati na kraju prednjeg dijela bočna svjetla;
ii. brod koji je tegljen bočno mora isticati krmeno svjetlo i na kraju prednjeg dijela bočna svjetla.
g) Slabo uočljiv, djelomično uronjen brod ili objekt, ili sastav takvih brodova ili objekata, koji se tegle, mora isticati:
i. ako je uži od 25 m, jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja na prednjem krajnjem dijelu ili u njegovoj blizini i jedno takvo svjetlo na stražnjem krajnjem dijelu ili njegovoj blizini, osim što drakoni (gumeni cilindri za tekućine) ne trebaju isticati svjetlo na krajnjem prednjem dijelu ili u njegovoj blizini;
ii. ako je širok 25 m ili više, dva dodatna bijela svjetla vidljiva sa svih strana obzorja na najširem dijelu ili blizu njega;
iii. ako je duži od 100 m, dodatna bijela svjetla vidljiva sa svih strana obzorja između svjetala propisanih u pododredbi (i) i (ii), tako da udaljenost između svjetala ne bude veća od 100 m;
iv. signalno tijelo oblika dvostrukog stošca spojenih bazama na stražnjem krajnjem dijelu ili u njegovoj blizini na posljednjem brodu ili objektu u teglju, a ako duljina teglja prelazi 200 m, još jedno dodatno signalno tijelo oblika dvostrukog stošca spojenih bazama, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti, i postavljeno što bliže prednjem krajnjem dijelu ili u njegovoj blizini.
h) Ako zbog bilo kojeg objektivnog razloga tegljeni brod ili objekt nije u mogućnosti isticati svjetla ili znakove propisane odredbama (e) ili (g) ovog Pravila, treba poduzeti sve što je moguće da se tegljeni brod ili objekt osvijetli ili da se barem označi prisutnost takvog broda ili objekta.
i) Ako zbog bilo kojeg objektivnog razloga nije moguće da brod koji inače ne radi kao tegljač ističe svjetla propisana u odredbama (a) ili (c) ovog Pravila, takav brod ne mora isticati propisana svjetla kada tegli drugi brod koji je u pogibelji ili koji treba pomoć. Međutim treba poduzeti sve što je moguće da se upozori na odnos između broda koji tegli i tegljenog broda kako je to dopušteno Pravilom 36, a naročito treba osvijetliti uže za tegljenje.
a) Jedrenjak kad plovi, mora isticati:
i. bočna svjetla,
ii. krmeno svjetlo.
b) Na jedrenjacima kraćim od 20 m duljine svjetla propisana odredbom (a) ovog Pravila mogu se kombinirati u jednoj svjetiljci koju treba postaviti na vrh ili blizu vrha jarbola gdje se najbolje može vidjeti.
c) Jedrenjak kad plovi može, osim svjetala propisanih odredbom (a) ovog Pravila, isticati na vrhu ili blizu vrha jarbola gdje se najbolje mogu vidjeti, dva svjetla vidljiva sa svih strana obzorja u okomici jedno poviše drugog, od kojih je gornje crveno a donje zeleno, ali ta se svjetla ne smiju isticati zajedno s kombiniranom svjetiljkom koja je dopuštena odredbom (b) ovog Pravila.
d)
i. Jedrenjak kraći od 7 metara duljine mora, ako je to moguće, isticati svjetla propisana u odredbama (a) ili (b) ovoga Pravila, ali ako to ne čini, mora imati pri ruci spremnu električnu svjetiljku ili upaljenu svjetiljku koja daje bijelu svjetlost koju se mora istaknuti na vrijeme da se izbjegne sudar.
ii. Brod na vesla može isticati svjetla za jedrenjake propisane u ovom Pravilu, ali ako to ne čini, mora imati pri ruci spremnu električnu svjetiljku ili upaljenu svjetiljku koja daje bijelu svjetlost koju se mora istaknuti na vrijeme da se izbjegne sudar.
e) Brod koji se pokreće jedrima, a istodobno se pokreće strojem, mora na svojemu prednjem dijelu, na mjestu gdje se najbolje može vidjeti, istaknuti znak u obliku stošca s vrhom okrenutim prema dolje.
a) Brod zauzet ribarenjem, bilo da plovi ili da je usidren mora isticati samo svjetla i znakove propisane ovim Pravilom.
b) Brod zauzet ribarenjem potegačom, a pod tim se podrazumijeva vučenje mreže potegače (koća) ili druge opreme korištene kao ribolovni pribor kroz vodu, mora isticati:
i. dva svjetla vidljiva sa svih strana, postavljena u okomici jedno poviše drugoga, od kojih je gornje zeleno a donje bijelo, ili signalno tijelo koje se sastoji od dva stošca s vrhovima spojenim postavljena u okomici jedno poviše drugoga;
ii. jarbolno svjetlo iza i iznad zelenog svjetla vidljivog sa svih strana obzorja; brod kraći od 50 m duljine nije obvezan isticati to svjetlo, ali smije to činiti;
iii. kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih ovom odredbom, bočna svjetla i krmeno svjetlo.
c) Brod zauzet ribarenjem, a da to nije ribarenje potegačom, mora isticati:
i. dva svjetla vidljiva sa svih strana, postavljena u okomici jedno poviše drugoga, od kojih je gornje crveno a donje bijelo, ili signalno tijelo koje se sastoji od dva stošca s vrhovima spojenim postavljena u okomici jedno poviše drugoga;
ii. kada se ispuštena ribarska oprema proteže više od 150 m vodoravno od broda, jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja ili stožac okrenut s vrhom prema gore u smjeru pružanja opreme,
iii. kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih ovom odredbom, bočna svjetla i krmeno svjetlo.
d) Dodatni signali opisani u Dodatku II. ovih Pravila primjenjuju se na brod zauzet ribarenjem u blizini drugih brodova koji su zauzeti ribanjem.
e) Kad brod nije zauzet ribarenjem, ne smije isticati svjetla i znakove propisane ovim Pravilom, već samo one propisane za brod njegove duljine.
a) Brod koji ne može manevrirati mora isticati:
i. dva crvena svjetla vidljiva sa svih strana obzorja, postavljena u okomici jedno poviše drugog na mjestu gdje se najbolje mogu vidjeti;
ii. dvije kugle ili dva slična znaka postavljena u okomici jedan poviše drugog na mjestu gdje se najbolje mogu vidjeti;
iii. kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u ovoj odredbi, bočna svjetla i krmeno svjetlo.
b) Brod ograničene sposobnosti manevriranja, osim broda koji čisti mine, mora isticati:
i. tri svjetla vidljiva sa svih strana obzorja, postavljena u okomici jedno povrh drugoga na mjestu gdje se mogu najbolje vidjeti. Najviše i najniže od tih svjetala mora biti crveno, a srednje svijetlo mora biti bijelo;
ii. tri znaka postavljena u okomici jedno povrh drugoga na mjestu gdje se mogu najbolje vidjeti. Najviše i najniže od tih znakova moraju biti oblika kugle, a srednje u obliku dvostrukog stošca spojenih bazama;
iii. kad se kreće kroz vodu, osim svjetala propisanih u pododredbi (b)(i), jarbolno svjetlo ili svjetla, bočna svjetla i krmeno svjetlo;
iv. kad je usidren, osim svjetala ili znakova propisanih u pododredbama (b)(i) i (ii), svjetlo, svjetla ili znak propisani u Pravilu 30.
c) Brod na mehanički pogon koji je zauzet takvim tegljenjem koje njemu i njegovom teglju značajno ograničava mogućnost skretanja s njihova kursa mora, osim svjetala ili znakova propisanih u Pravilu 24 (a), isticati svjetla ili znakove propisane u pododredbama (b)(i) i (ii) ovog Pravila.
d) Brod zauzet jaružanjem ili podvodnim radovima, kad je ograničene sposobnosti manevriranja, mora isticati svjetla i znakove propisane u pododredbama (b)(i), (ii) i (iii) ovog Pravila i mora dodatno, ako postoji kakva zapreka isticati:
i. dva crvena svjetla vidljiva sa svih strana obzorja ili dvije kugle postavljene u okomici jedna povrh druge da se označi strana na kojoj postoji zapreka,
ii. dva zelena svjetla vidljiva sa svih strana obzorja ili dva dvostruka stošca spojena bazama, postavljena u okomici jedan povrh drugog, da se označi strana na kojoj drugi brod može proći;
iii. kada je usidren, umjesto svjetala i znaka propisanih Pravilom 30, svjetla ili znakove propisane ovom odredbom.
e) Kada je brodu koji je zauzet podvodnim radovima zbog njegove veličine nemoguće isticati sva svjetla i znakove propisane u odredbi (d) ovog Pravila, tada mora isticati:
i. tri svjetla vidljiva sa svih strana obzorja, postavljena u okomici jedno povrh drugog na mjestu gdje se najbolje mogu vidjeti. Najviše i najniže od tih svjetala mora biti crveno, a srednje svijetlo mora biti bijelo;
ii. čvrstu izvedbu zastave “A” Međunarodnog signalnog kodeksa, visoku najmanje 1 m. Mora se osigurati vidljivost zastave sa svih strana obzorja.
f) Brod koji čisti mine mora osim svjetala propisanih za brodove na mehanički pogon u Pravilu 23 ili svjetala ili znaka propisanih za usidrene brodove u Pravilu 30, isticati i tri zelena svjetla vidljiva sa svih strana obzorja ili tri kugle. Jedno od tih svjetala ili znakova mora biti istaknuto blizu vrha prednjeg jarbola, a po jedno na krajevima križa prednjeg jarbola. Ta svjetla ili znakovi ukazuju da je opasno za druge brodove približiti se na manje od 1000 metara od broda koji čisti mine.
g) Brodovi kraći od 12 m duljine, osim brodova koji su zauzeti podvodnim radovima, nisu obvezni isticati svjetla i znakove propisane u ovom Pravilu.
h) Signali propisani u ovom Pravilu nisu signali brodova koji su u pogibelji i traže pomoć. Takve signale sadržava Prilog IV. ovih Pravila.
Brod ograničen svojim gazom može, osim svjetala za brodove na mehanički pogon propisanih u Pravilu 23, isticati na mjestu gdje se mogu najbolje vidjeti tri crvena svjetla vidljiva sa svih strana obzorja i postavljena u okomici jedno povrh drugoga, ili znak u obliku cilindra.
a) Brod koji obavlja peljarsku službu mora isticati:
i. na ili blizu vrha jarbola, dva svjetla vidljiva sa svih strana obzorja i postavljena u okomici jedno povrh drugoga, od kojih je gornje bijelo a donje crveno;
ii. kad plovi, osim toga, bočna svjetla i krmeno svjetlo;
iii. kad je usidren, osim svjetala propisanih pododredbom (i) ovog Pravila, svjetlo, svjetla ili znak propisani u Pravilu 30 za usidrene brodove.
b) Kad peljarski brod ne obavlja peljarsku službu, mora isticati svjetla ili znakove propisane za slične brodove njegove duljine.
a) Usidreni brod mora na mjestu gdje se najbolje može vidjeti isticati:
i. na prednjem dijelu, jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja ili jednu kuglu;
ii. na krmi ili blizu krme i na nižoj visini od svjetla propisanog pododredbom (i), bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja.
b) Brod kraći od 50 m duljine može, umjesto svjetala propisanih odredbom (a) ovog Pravila, isticati jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja i postavljeno na mjestu gdje se najbolje može vidjeti.
c) Usidreni brod može, a ako je dugačak 100 m ili više mora, također upotrijebiti radna ili druga odgovarajuća svjetla za rasvjetu svojih paluba.
d) Nasukani brod mora isticati svjetla propisana odredbom (a) ili (b) ovog Pravila, i osim toga na mjestu gdje se najbolje mogu vidjeti istaknuti:
i. dva crvena svjetla vidljiva sa svih strana obzorja, postavljena u okomici jedno povrh drugoga;
ii. tri kugle postavljene u okomici jedna povrh druge.
e) Brod kraći od 7 m duljine, kad je usidren, a da to nije u uskom kanalu ili blizu uskog kanala, plovnog puta ili sidrišta ili blizu područja gdje drugi brodovi obično plove, nije obvezan isticati svjetla ili znak propisan odredbom (a) i (b) ovog Pravila.
f) Brod kraći od 12 m duljine, kada je nasukan, nije obavezan isticati svjetla ili znakove propisane u pododredbama (d)(i) i (ii) ovog Pravila.
Kada hidroavionu ili WIG-u nije moguće isticati svjetla i znakove čija su obilježja i položaj propisani odredbama ovog dijela Pravila, on mora isticati takva svjetla i znakove koji su po obilježjima i položaju što je moguće sličniji.
a) Riječ zviždaljka podrazumijeva svaku napravu za zvučnu signalizaciju s kojom se mogu proizvoditi propisani zvučni signali i koja udovoljava tehničkim zahtjevima iz Priloga III. ovih Pravila.
b) Izraz kratki zvuk znači zvuk koji traje oko jednu sekundu.
c) Izraz dugi zvuk znači zvuk koji traje od četiri do šest sekundi.
a) Brod duljine 12 m ili više mora imati zviždaljku, brod duljine 20 m ili više mora osim zviždaljke imati i zvono, a brod duljine 100 m ili više mora, osim toga imati i gong, čiji se ton i zvuk ne mogu zamijeniti tonom i zvukom zvona. Zviždaljka, zvono i gong moraju udovoljavati tehničkim zahtjevima iz Priloga III. ovih Pravila. Zvono ili gong ili oboje, mogu se zamijeniti s drugom opremom koja ima ista odgovarajuća obilježja zvuka, uz uvjet da je uvijek moguće proizvesti propisane zvučne signale ručno.
b) Brod kraći od 12 m duljine nije obvezan imati naprave za zvučnu signalizaciju propisanu u odredbi (a) ovoga Pravila, ali tada mora imati neko drugo sredstvo za davanje djelotvornog zvučnog signala.
a) Kad brodovi vide jedan drugoga, brod na mehanički pogon kad plovi i manevrira na način kako je to dopušteno ili propisano ovim Pravilima, mora namjeravani manevar označiti sljedećim signalima zviždaljkom:
– jedan kratki zvuk da bi označio „Mijenjam svoj kurs udesno“;
– dva kratka zvuka da bi označio „Mijenjam svoj kurs ulijevo“;
– tri kratka zvuka da bi označio „Moji strojevi voze krmom“.
b) Svaki brod može zvučne signale, propisane u odredbi (a) ovoga Pravila nadopuniti svjetlosnim signalima, ponavljanim po potrebi, dok se izvodi manevar:
i. ti svjetlosni signali moraju imati sljedeće značenje:
– jedan bljesak da bi označio „Mijenjam svoj kurs udesno“;
– dva bljeska da bi označio „Mijenjam svoj kurs ulijevo“;
– tri bljeska da bi označio „Moji strojevi voze krmom“.
ii. svaki bljesak mora trajati oko jedne sekunde, a vremenski razmak između bljeskova mora trajati oko jedne sekunde, dok vremenski razmak između uzastopnih signala ne smije biti kraći od deset sekundi;
iii. svjetlo koje se upotrebljava za ovaj signal ako je postavljeno, mora biti bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana obzorja, s najmanjim dometom vidljivosti od 5 milja i mora udovoljavati odredbama Priloga I. ovih Pravila.
c) Kad brodovi vide jedan drugoga u uskom kanalu ili plovnom putu:
i. brod koji namjerava pretjecati drugi brod mora u skladu s Pravilom 9 (e)(i), označiti svoju namjeru sljedećim zvučnim signalima zviždaljkom:
- dva duga zvuka popraćena jednim kratkim zvukom, da bi označio „Namjeravam vas prestignuti s vaše desne strane”;
- dva duga zvuka popraćena s dva kratka zvuka, da bi označio „Namjeravam vas prestignuti s vaše lijeve strane”.
ii. kad brod koji se pretječe postupa u skladu s Pravilom 9 (e)(i), mora pokazati svoje slaganje sljedećim zvučnim signalom zviždaljkom:
- redom, jedan dugi, jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki zvuk.
d) Kada se brodovi koji vide jedan drugoga približavaju i kada iz bilo kojih razloga jedan od brodova ne razumije namjere ili postupke drugoga, ili kada sumnja da drugi brod poduzima dostatnu radnju za izbjegavanje sudara, brod koji sumnja mora odmah svoju sumnju označiti davanjem najmanje pet kratkih i brzih zvukova zviždaljkom. Taj se signal može nadopuniti svjetlosnim signalom od najmanje pet kratkih i brzih bljeskova
e) Brod koji se približava okuci ili području kanala ili plovnoga puta gdje drugi brodovi mogu biti zaklonjeni nekom zaprekom, mora se oglasiti jednim dugim zvukom. Svaki drugi brod koji se približava okuci ili je zaklonjen zaprekom a čuo je taj signal mora odgovoriti jednim dugim zvukom.
f) Ako su zviždaljke postavljene na brodu na međusobnoj udaljenosti većoj od 100 m, samo jedna zviždaljka mora se upotrebljavati za davanje zvučnih signala za manevriranje i upozorenja.
U području ili blizu područja smanjene vidljivosti, bilo danju ili noću, signali koji su propisani ovim pravilom moraju se koristiti kako slijedi:
a) Brod na mehanički pogon kad se kreće kroz vodu, mora davati jedan dugi zvuk u vremenskim razmacima od najviše dvije minute;
b) Brod na mehanički pogon kad plovi ali je zaustavljen i ne kreće se kroz vodu, mora davati u vremenskim razmacima od najviše dvije minute dva duga zvuka jedan iza drugog odvojena intervalom od približno dvije sekunde,
c) Brod koji ne može manevrirati, brod ograničene sposobnosti manevriranja, brod ograničen svojim gazom, jedrenjak, brod zauzet ribarenjem i brod koji tegli ili potiskuje drugi brod mora, umjesto signala propisanih u odredbama (a) ili (b) ovog Pravila, davati u vremenskim razmacima od najviše dvije minute tri zvuka jedan iza drugog, i to jedan dugi popraćen s dva kratka zvuka.
d) Brod zauzet ribarenjem, kada je usidren, i brod ograničene sposobnosti manevriranja, kada svoje radove obavljaju usidreni, moraju umjesto signala propisanih u odredbi (g) ovog Pravila, davati zvučni signal propisan u odredbi (c) ovog Pravila.
e) Tegljeni brod ili ako se tegli više od jednog broda posljednji brod u teglju, ako ima posadu, mora u razmacima od najviše dvije minute davati četiri zvuka jedan iza drugog, i to jedan dugi popraćen s tri kratka zvuka. Ako je moguće taj signal treba davati neposredno iza signala što ga daje brod koji tegli.
f) Kada su potiskivač i brod kojeg on potiskuje čvrsto spojeni da čine jednu cjelinu, smatraju se brodom na mehanički pogon i mora davati zvučne signale propisane u odredbi (a) ili (b) ovog Pravila.
g) Usidren brod mora u vremenskim razmacima od najviše jedne minute, brzo zvoniti zvonom približno pet sekundi. Brod duljine 100 m ili više mora se oglasiti zvonom na prednjem dijelu broda i odmah nakon tog zvonjenja na krmenom dijelu broda brzim udaranjem u gong u trajanju od približno pet sekundi. Usidreni brod može dodatno još davati tri zvuka jedan iza drugog i to jedan kratki, jedan dugi i jedan kratki zvuk, da bi skrenuo pozornost na svoj položaj i izbjegavanje mogućeg sudara s brodom koji mu se približava.
h) Nasukani brod mora davati signal zvonom i ako se zahtjeva signal gongom kako je propisano odredbom (g) ovog Pravila i mora, dodatno još davati tri odijeljena i izrazita udarca u zvono neposredno prije i poslije brzog zvonjenja zvonom. Nasukani brod može dodatno još davati odgovarajući signal zviždaljkom.
i) Brod duljine 12 m ili više ali kraći od 20 m nije obvezan davati signale zvonom propisane odredbom (g) i (h) ovog Pravila. Ali, ako ih ne daje, tada mora davati neki drugi djelotvorni zvučni signal u vremenskim razmacima ne duljim od dvije minute.
j) Brod kraći od 12 m duljine nije obvezan davati prije navedene signale ali, ako ih ne daje, tada mora davati neki drugi djelotvorni zvučni signal u vremenskim razmacima ne duljim od dvije minute.
k) Kad peljarski brod obavlja službu peljarenja, može dodatno osim signala propisanih u odredbama (a), (b) ili (g) ovog Pravila, davati signal za raspoznavanje koji se sastoji od četiri kratka zvuka.
Ako je potrebno da se privuče pozornost drugog broda svaki brod može davati svjetlosne ili zvučne signale koje nije moguće pogreškom zamijeniti za bilo koji signal koji je propisan ovim Pravilima, ili može usmjeriti svjetlosni snop reflektora u smjeru opasnosti, ali tako da se svjetlosnim snopom ne zbuni druge brodove. Bilo koji svjetlosni signal za privlačenje pozornosti drugoga broda mora biti takav da se ne može pogrešno zamijeniti kao navigacijska oznaka. U svrhu primjene ovog Pravila mora se izbjegavati upotreba svjetala na prekide ili rotirajuća svjetla sa sjajem velike jakosti.
Kad je brod u pogibelji i traži pomoć mora upotrebljavati ili istaknuti signale opisane u Prilogu IV. ovih Pravila.
Svaki brod (ili vrsta brodova) uz uvjet da udovoljava zahtjevima Međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru iz 1960. godine, čije je kobilica položena ili se nalazi u odgovarajućoj fazi izgradnje prije stupanja na snagu ovih Pravila može se izuzeti od udovoljavanja ovim Pravilima kako slijedi:
a) Postavljanje svjetala s dometima vidljivosti propisanima u Pravilu 22, do četiri godine od dana stupanja na snagu ovih Pravila.
b) Postavljanje svjetala sa specifikacijom boja, kako je propisano u točki 7. Priloga I. ovih Pravila, do četiri godine od dana stupanja na snagu ovih Pravila.
c) Premještaj svjetala radi pretvorbe imperijalnih na metrički sustav mjera i zaokruživanje brojki, stalno izuzeće.
d) i. Premještaj jarbolnih svjetala na brodovima kraćima od 150 m duljine, radi propisanog u točki 3(a) Priloga I. ovih Pravila, stalno izuzeće.
ii. Premještaj jarbolnih svjetala na brodovima duljine 150 m ili više, radi propisanog u točki 3(a) Priloga I ovih Pravila, do devet godina od dana stupanja na snagu ovih pravila.
e) Premještaj jarbolnih svjetala radi propisanog u točki 2(b) Priloga I. ovih Pravila, do devet godina od dana stupanja na snagu ovih Pravila.
f) Premještaj bočnih svjetala radi propisanog u točki 2(g) i 3(b) Priloga I. ovih Pravila, do devet godina od dana stupanja na snagu ovih Pravila.
g) Zahtjevi za naprave za davanje zvučnih signala propisano u Prilogu III. ovih Pravila, do devet godina od dana stupanja na snagu ovih Pravila.
h) Premještanje svjetala vidljivih sa svih strana obzorja radi propisanog u točki 9(b) u Prilogu I. ovih Pravila, stalno izuzeće.
1. Definicije
Izraz “visina iznad trupa” znači visinu iznad najgornje neprekinute palube. Ova se visina mora mjeriti okomito od točke ispod svjetla.
2. Raspored svjetala po visini i njihov razmak
a) Na brodu na mehanički pogon, koji je dug 20m ili više, jarbolna se svjetla moraju postaviti ovako:
I. prednje jarbolno svjetlo, ili ako se postavlja samo jedno takvo svjetlo, na visinu iznad trupa od barem 6m, a ako je širina broda veća od 6m, onda na visinu iznad trupa koja nije manja od te širine, ali ipak to svjetlo ne treba postaviti na veću visinu iznad trupa od 12m;
II. ako se na brodu postavljaju dva jarbolna svjetla, stražnje se mora nalaziti barem 4,5m iznad prednjega.
b) Razmak po visini jarbolnih svjetala na brodovima na mehanički pogon mora biti takav da se u svim normalnim stanjima trima stražnje svjetlo vidi odvojeno i iznad prednjeg s udaljenosti od 1000 m od pramčane statve, gledano s morske razine.
c) Jarbolno svjetlo na brodu na mehanički pogon dugome od 12 do 20 m mora se postaviti na visinu od barem 2,5 m iznad razme.
d) Brod na mehanički pogon kraći od 12 m može najviše svjetlo nositi na visini manjoj od 2,5 m iznad razme. Međutim, ako je uz bočna svjetla i krmeno svjetlo postavljeno i kružno svjetlo, propisano u pravilu 23 c) (I), to jarbolno svjetlo ili kružno svjetlo mora biti postavljeno najmanje 1vm iznad bočnih svjetala.
e) Jedno od dvaju ili triju jarbolnih svjetala što su propisana za brodove na mehanički pogon kada su zauzeti tegljenjem ili potiskivanjem drugoga broda treba postaviti u isti položaj kao prednje jarbolno svjetlo ili stražnje jarbolno svjetlo s tim da, ako je svjetlo postavljeno na stražnjem jarbolu, to svjetlo treba biti najmanje 4,5 m iznad prednjeg jarbolnog svjetla.
f) I. Jarbolno svjetlo ili svjetla propisana u pravilu 23 a) moraju se postaviti tako da budu iznad svih ostalih svjetala i prepreka, te da budu jasno vidljiva, osim u slučaju opisanom u podstavku (II).
II. Kada postavljanje svjetala vidljivih sa svih strana obzorja propisanih pravilom 27 b) (I) ili pravilom 28 ispod jarbolnih svjetala nije izvodivo, ona se mogu postaviti iznad stražnjega jarbolnoga svjetla ili između prednjega jarbolnoga svjetla, uz uvjet da se u ovom posljednjem slučaju poštuje uvjet iz točke 3 c) ovoga priloga.
g) Bočna svjetla broda na mehanički pogon moraju se postaviti na visinu iznad trupa ne veću od ¾ visine prednjeg jarbolnog svjetla. Ne smiju se postaviti toliko nisko da se miješaju s palubnim svjetlima.
h) Bočna svjetla, kad su u obliku jedne kombinirane svjetiljke, smještena na brodu na mehanički pogon kraćem od 20 m, moraju se postaviti ne manje od 1 m ispod jarbolnog svjetla.
i) Kad ova pravila propisuju da dva ili tri svjetla moraju biti postavljena u okomici jedno iznad drugoga, moraju imati ove razmake:
I. na brodu dugome 20 m ili više, ta se svjetla moraju postaviti s najmanjim razmakom od 2 m, a najniže od tih svjetala mora biti postavljeno na visini ne manjoj od 4 m iznad trupa, osim ako je potrebno postaviti svjetlo za tegljenje;
II. na brodu kraćem od 20 m razmak između tih svjetala mora biti najmanje 1 m, a najniže od tih svjetala, osim ako se zahtijeva svjetlo za tegljenje, mora biti postavljeno na visini od najmanje 2 m iznad razme,
III. kad brod ima tri svjetla, ona moraju biti jednako razmaknuta jedno od drugoga.
j) Donje svjetlo od dvaju svjetala vidljivih sa svih strana propisanih za brodove kad ribare, mora se postaviti iznad bočnih svjetala barem za dvostruki razmak između tih dvaju okomitih svjetala.
k) Prednje sidreno svjetlo propisano u pravilu 30 a) (i), ako se postavljaju dva sidrena svjetla, mora biti iznad stražnjega barem 4,5m. Prednje sidreno svjetlo na brodu dugome 50 m ili više mora se postaviti na visini ne manjoj od 6m iznad trupa.
3. Vodoravni raspored i razmak svjetala
a) Ako su za brod na mehanički pogon propisana dva jarbolna svjetla, vodoravna udaljenost između njih mora iznositi najmanje polovicu duljine broda, ali ne treba biti veća od 100m. Prednje se svjetlo mora postaviti najviše za ¼ duljine broda daleko od pramčane statve.
b) Na brodu na mehanički pogon dugome 20 m ili više, bočna svjetla se ne smiju postaviti ispred prednjih jarbolnih svjetala. Bočna svjetla se moraju postaviti na bok ili blizu boka broda.
c) Kada su svjetla propisana u pravilu 27 b) (I) ili u pravilu 28 postavljena okomito između prednjeg jarbolnog svjetla i stražnjeg jarbolnog svjetla, svjetla vidljiva sa svih strana, moraju se postaviti na vodoravnoj udaljenosti ne manjoj od 2 m od uzdužnice broda i okomito na nju.
d) Kada je za brod na mehanički pogon propisano jedno jarbolno svjetlo, to svjetlo se treba postaviti na pramčanom dijelu brod; osim u slučaju ako je brod kraći od 20 m gdje je potrebno postaviti svjetlo prema pramcu koliko je god to moguće.
4. Detalji o lokaciji svjetala za pokazivanje smjera na ribarskim brodovima, jaružalima i brodovima koji obavljaju podvodne radove
a) Svjetlo koje pokazuje smjer pružanja ispuštenih naprava s broda koji ribari, kako je propisano Pravilom 26 c) pod (II), mora se postaviti na vodoravnoj udaljenosti barem od 2 m, ali ne veću od 6 m, od dvaju svjetala, crvenoga i bijeloga, vidljivih sa svih strana. To se svjetlo ne smije postaviti na veću visinu od bijeloga svjetla vidljivog sa svih strana, propisanog pravilom 26 c) pod (I), niti na manju visinu od bočnih svjetala.
b) Svjetla i znakovi na brodu koji je na jaružanju ili obavljanju podvodnih radova, za pokazivanje strana na kojoj se nalazi zapreka i/ili strane s koje se sigurno može proći, kako je propisano u pravilu 27 d) pod (I) i (II), mora se postaviti na najveću moguću vodoravnu udaljenost, koja ni u kojem slučaju ne smije biti manja od 2 m, od svjetala i znakova propisanih u pravilu 27 b) pod (I) i (II). Gornje od tih svjetala ne smije nikad biti na većoj visini nego što je donje od triju svjetala i znakova propisanih u pravilu 27 b) pod (I) i (II).
5. Zasloni za bočna svjetla
Bočna se svjetla na brodovima dužine 20 m ili više moraju opremiti zaslonima obojenim crnom ne reflektirajućom bojom i koji udovoljavaju zahtjevima točke 9 ovoga priloga. Na brodovima kraćim od 20 m bočna svjetla, ako trebaju udovoljiti zahtjevima iz točke 9. ovoga priloga , moraju imati postavljene crne ne reflektirajuće zaslone. Kod kombinirane svjetiljke, koja ima samo jednu okomitu nit (filament) i vrlo tanku pregradu između crvenoga i zelenog dijela, nije potrebno postaviti vanjske zaslone
6. Znakovi
a) Znakovi moraju biti crne boje i ovih veličina:
I. kugla mora imati promjer barem 0,60 m,
II. stožac mora imati promjer osnovice barem 0,60 m, a visinu jednaku promjeru,
III. valjak mora imati promjer osnovice barem 0,60 m, a visinu jednaku dvostrukom promjeru,
IV. znak u obliku romba sastoji se od dva stošca, kako je navedeno u odredbi pod (II) ove točke i zajedničke osnovice
b) Okomiti razmak između znakova mora biti barem 1,5 m.
c) Na brodu kraćem od 20 m smiju se upotrebljavati znakovi manjih dimenzija, razmjerno veličini broda, a može se u odgovarajućoj mjeri smanjiti i razmak između njih.
7. Specifikacija boje svjetala
Kromatičnost svih navigacijskih svjetala mora udovoljavati standardima koji su unutar područja dijagrama što ga je utvrdila Međunarodna komisija za rasvjetu (CIE), za svaku boju.
Granice područja za svaku boju određene su kutnim koordinatama, koje su:
I. Bijelo
X 0, 525 0, 525 0,452 0,310 0,310 0,443
Y 0,382 0,440 0,440 0,348 0,83 0,382
II. Zeleno
X 0,028 0,009 0,300 0,203
Y 0,385 0,723 0,511 0,356
III. Crveno
X 0,680 0,660 0,735 0,721
Y 0,320 0,320 0,265 0,259
IV. Žuto
X 0,612 0,618 0,575 0,575
Y 0,382 0,382 0,425 0,406
8. Intenzitet svjetala
a) Najmanji intenzitet svjetlosti svjetla mora se utvrditi primjenom formule:
I=3,43 x 106 x T x D2 x K-D
Gdje je:
I = intenzitet svjetla u kandelama, pri uvjetima eksploatacije,
T = početni faktor (svjetlosni prag) 2 x 10-7, u luksima,
D = domet vidljivosti svjetla u nautičkim miljama,
K = koeficijent propuštanja atmosfere.
Za propisana svjetla vrijednost K mora biti 0,8, što odgovara meteorološkoj vidljivosti od otprilike 18 nautičkih milja.
b) Izbor brojeva dobivenih tom formulom jest:
Domet vidljivosti (domet svjetlosti) svjetla u nautičkim miljama [D] |
Intenzitet svjetlosti svjetla, u kandelama, za K = 0,8 [I] |
1 2 3 4 5 6 |
0,9 4,3 12 27 52 94 |
NAPOMENA: Najveći intenzitet svjetlosti navigacijskih svjetala trebao bi se ograničiti, da bi se izbjeglo neprikladno bliještanje. To ne treba činiti mijenjanjem intenziteta svjetlosti.
9. Vodoravni sektori
a) I. Bočna svjetla, kako su postavljena na brodu, moraju u smjeru prema pramcu pokazivati najmanji traženi intenzitet. Intenzitet se mora smanjivati da bi došlo do gubitka svjetla između 1° i 3° izvan propisanih sektora.
II. Za krmena i jarbolna svjetla, te na 22,5°iza subočice za bočna svjetla, najmanji propisani intenzitet se mora održati u luku obzorja sve do 5° unutar granica sektora propisanih u pravilu 21. Od 5° unutar propisane granice sektora, bočni se intenzitet može smanjiti za 50% od propisane granice; mora se, nadalje, smanjivati jednakomjerno da dođe do gubitka svjetla na najviše 5°izvan propisanih sektora.
b) I. Svjetla vidljiva sa svih strana moraju se tako postaviti da ih ne zaklanjaju jarboli, nastavci jarbola ili struktura unutar kutnih sektora od više od 6°, osim sidrenih svjetala propisanih u pravilu 30, koja se ne trebaju postaviti nepraktično na nekoj visini iznad trupa.
II. Ako je nepraktično udovoljiti zahtjevima točke b) I. ovog dijela dodatka pri pokazivanju jednog svjetla vidljivog sa svih strana, dva svijetla vidljiva sa svih strana se trebaju koristiti i to tako postavljeni da se sa udaljenosti od 1 milje čine kao jedno svijetlo.
10. Okomiti sektori
a) Okomiti sektori električnih svjetala tako podešenih, osim svjetala na jedrenjacima u plovidbi, moraju osigurati da se :
I. barem najmanji propisani intenzitet zadrži u svim kutovima od 5° iznad i ispod vodoravne ravnine,
II. najmanje 60% najmanjeg propisanog intenziteta zadrži od 7,5°iznad i ispod vodoravne ravnine.
b) Na jedrenjacima u plovidbi, okomiti sektori električnih svjetala tako podešenih, moraju osigurati da se:
I. barem najmanji propisani intenzitet zadrži u svim kutovima od 5° iznad i ispod vodoravne ravnine,
II. barem 50% najmanjeg propisanog intenziteta održi od 25° iznad i ispod vodoravne ravnine.
c) Ako svjetiljke nisu električne tim specifikacijama treba udovoljiti što je moguće više.
11. Intenzitet neelektričnih svjetala
Neelektrična svjetla moraju, koliko je god to moguće, udovoljavati najmanjim intenzitetima koji su navedeni u tablici u točki 8. ovoga Priloga.
12. Manevarsko svjetlo
Bez obzira na odredbe točke 2 f) ovoga Priloga, manevarsko svjetlo opisano u pravilu 34 b) mora se postaviti u istoj prednjoj i stražnjoj okomitoj ravnini kao i jarbolno svjetlo ili jarbolna svjetla, i gdje je to moguće na visini od barem 2 metra okomito iznad prednjega jarbolnoga svjetla uz uvjet da se nalazi barem 2 metra okomito iznad ili okomito ispod stražnjega jarbolnoga svjetla. Ako je na brodu na kojemu je postavljeno samo jedno jarbolno svjetlo instalirano i manevarsko svjetlo, ono se mora nalaziti na mjestu odakle se najbolje vidi i barem 2 metra okomito udaljeno od jarbolnoga svjetla.
13. Vrlo brza plovila
a) Jarbolno svijetlo vrlo brzog plovila može se postaviti na visinu manju od širine broda, kako je opisano u točki 2. a) (I) ovog dodatka, pod uvjetom da osnovni kut jednokrakog trokuta kojeg čine bočna svjetla i jarbolno svjetlo nije manje od 27°.
b) Na vrlo brzom plovilu duljem od 50 m, okomita udaljenost između prednjeg i stražnjeg jarbolnog svijetla od 4,5 m koju zahtjeva točka 2. a) (II) ovog dodatka može se izmijeniti tako da ta okomita udaljenost ne bude manja od vrijednosti iz izraza:
y = (a + 17Ψ)C + 2
1000
gdje je:
y – visina krmenog jarbolnog svjetla iznad pramčanog jarbolnog svijetla,
a – visina pramčanog jarbolnog svijetla iznad razine mora u vožnji, u metrima
ψ – trim broda u vožnji, u stupnjevima,
C – horizontalna udaljenost između jarbolnih svjetala.
14. Odobrenje
Konstrukcija svjetala i znakova, a i instaliranje svjetala na brodu, mora odgovarati zahtjevima nadležnog organa države pod čijom zastavom brod plovi.
1. Općenito
Svjetla koja se spominju u ovome prilogu, ako se pokazuju u skladu s pravilom 26 d), moraju se postaviti na mjesto odakle se mogu najbolje vidjeti; moraju biti udaljena barem 0,9 metara od svjetala propisanih u pravilu 26 b) pod (I) i c) pod (I), ali na nižoj razini; moraju biti vidljiva sa svih strana obzorja, na manjoj udaljenosti nego svjetla propisana u ovim pravilima za ribarske brodove, ali barem na udaljenostima od 1 milje.
2. Signali za kočare
a) Kad su brodovi na kočarenju bilo da koriste pridnenu ili lebdeću opremu, mogu isticati:
I. kad spuštaju mreže:
- dva bijela svjetla u okomitoj crti,
II. kad vuku mrežu:
- jedno bijelo svjetlo okomito poviše crvenoga,
III. kada je mreža zapela o neku zapreku:
- dva crvena svjetla u okomitoj crti.
b) Svaki brod koji je na kočarenju u paru može isticati:
I. noću – reflektor upravljen naprijed i u smjeru drugoga broda u paru,
II. kad spušta ili vuče mreže ili su mreže zapele no neku zapreku – svjetla propisana u točki 2 a) ovoga Priloga.
c) Plovilo kraće od 20 m koji kočari, bilo da koristi pridnenu ili lebdeću opremu ili kočari u paru, može po potrebi pokazivati svjetla propisana u točkama a) i b) ovog dijela.
3. Signali za plivarice
Brodovi koji ribare plivaricom mogu isticati dva žuta svjetla okomito jedno iznad drugoga. Ta svjetla moraju naizmjenice bljeskati svake sekunde s jednakim trajanjem svjetla i tame; mogu se pokazivati samo kad je brod zapriječen svojom ribolovnom opremom.
1. Zviždaljke
a) Frekvencija i domet čujnosti:
Osnovna frekvencija zvuka signala mora biti u granicama od 70 do 700 Hz. Domet čujnosti signala proizvedenoga zviždaljkom mora se odrediti tim frekvencijama, koje mogu uključiti osnovnu i/ili jednu ili - više viših frekvencija koje su unutar granica 180 do 700 Hz ±1%) za brodove dulje 20 m i više, ili 180 - 2100 Hz (±1%) za brodove kraće od 20 m i koje osiguravaju razine zvučnoga tlaka navedenoga u točci 1. c) ovoga priloga.
b) Granice osnovnih frekvencija
Da bi se osigurao širok spektar osobine zviždaljke, osnovna frekvencija zvuka mora biti u ovim granicama:
I. 70 do 200 Hz, za brod dug 200m ili više,
II. 130 do 350 Hz, za brod dug od 75 do 200m,
III. 250 do 700 Hz, za brod kraći od 75m.
c) Intenzitet zvučnog signala i domet čujnosti;
Zviždaljka koja je postavljena na brodu mora osigurati, u smjeru najvećeg intenziteta zviždaljke i na udaljenosti od 1m od nje, razinu zvučnog tlaka barem 1/3 oktave vala unutar frekvencijskog područja 180 do 700 Hz (±1%) za brodove duljine 20 m i više ili 180 – 2100 Hz (±1%) za brodove kraće od 20 m, i ne manjih brojeva nego što su odgovarajući u ovoj tabeli:
Duljina broda u metrima | Razina 1/3 oktave vala na 1 metar u dB koja se odnosi na 2x10-5 N/m2 | Domet čujnosti u nautičkim miljama |
200 ili više | 143 | 2 |
75 do 200 | 138 | 1,5 |
20 do 78 | 130 | 1 |
manje od 20 | 120* | 0,5 |
115† | ||
111‡ |
*Kada je izmjerena frekvencija između 180 – 450 Hz
† Kada je izmjerena frekvencija između 450 – 800 Hz
‡Kada je izmjerena frekvencija između 800 – 2100 Hz
Na brodu koji na mjestima slušanja ima prosječnu razinu buke (koja se uzima da je 68 dB na skali oktave ustaljena na 250 Hz, te 63 dB na skali oktave ustaljena na 500 Hz), domet čujnosti u tablici služi radi obavijesti i otprilike je to domet na kojemu se zviždaljka može čuti po uzdužnoj osi, prema naprijed sa 90% vjerojatnosti u uvjetima mirnog zraka.
U praksi domet na kojemu se zviždaljka može čuti veoma varira i ovisi najviše o vremenskim prilikama. Navedene vrijednosti mogu se smatrati tipičnima, ali u uvjetima jakoga vjetra ili visoke razine buke na mjestu slušanja domet može biti jako smanjen.
d) Osobine usmjeravanja
Razina zvučnoga tlaka na osi u bilo kojemu smjeru po vodoravnoj ravnini unutar ± 45°od osi. U svakome drugom smjeru, po vodoravnoj ravnini razina zvučnoga tlaka ne smije biti viša od 10 dB ispod razine zvučnoga tlaka na osi, tako da će domet u bilo kojemu smjeru iznositi najmanje polovicu dometa koji je prema naprijed po osi. Razinu zvučnoga tlaka treba mjeriti na istoj 1/3 – oktavnoj skali, koja određuje domet čujnosti.
e) Smještaj zviždaljke
Kad je usmjerena zviždaljka jedina za upotrebu na brodu, mora se postaviti tako da joj je najveći intenzitet usmjeren ravno naprijed.
Zviždaljku treba na brodu postaviti što je najviše moguće, da bi se smanjilo presijecanje emitiranoga zvuka zbog zapreka, te da bi se svela na najmanju mjeru opasnost oštećenja sluha posade. Razina zvučnoga tlaka vlastitog signala na mjestima slušanja po mogućnosti ne bi trebala prijeći 100 dB (A), a ne biti veća od 110 dB (A).
f) Postavljanje više od jedne zviždaljke
Ako su zviždaljke postavljene na međusobnoj udaljenosti većoj od 100 metara treba ih podesiti da se ne oglašavaju istodobno.
g) Kombinirani sustav zviždaljki
Ako postoji mogućnost da zbog postojećih zapreka zvučno polje jedne zviždaljke, ili jedne od zviždaljki spomenutih u točki 1 f) ovoga priloga, ima zonu veoma smanjene razine signala, preporučava se, da bi se izbjeglo to smanjenje, uspostavljanje kombiniranog sustava zviždaljki. Kombinirani sustav zviždaljki, u svrhu ovih pravila smatra se jednom zviždaljkom. Zviždaljke kombiniranog sustava moraju se nalaziti na međusobnoj udaljenosti ne većoj od 100 metara i moraju biti podešene da se oglašavaju istodobno. Frekvencija bilo koje zviždaljke mora se razlikovati od frekvencije drugih zviždaljki barem 10 Hz.
2. Zvono ili gong
a) Intenzitet signala
Zvono ili gong, ili druga naprava sličnih zvučnih osobina, mora proizvesti razinu zvučnog tlaka od najmanje 110 dB na udaljenosti od 1 metra od njega.
b) Konstrukcija
Zvono ili gong moraju biti napravljeni od nehrđajućeg materijala i takve izrade da daju jasan ton. Promjer otvora zvona ne smije biti manji od 300 mm za brodove duge 20 ili više, a za brodove duge 12m ili više, ali kraće od 20m ne smije biti manji od 200 mm. Ondje gdje je to moguće, preporučuje se izrada zvona s batićem na mehanički pogon da bi se osigurala jednakomjerna sila udarca, s mogućnošću ručnoga rukovanja. Masa batića ne smije biti manja od 3% od mase zvona.
3. Odobrenja
Konstrukcije naprava za davanje zvučnih signala, te njihove značajke i postavljanje na brod, moraju biti na zadovoljstvo nadležnog organa države pod čijom zastavom brod plovi.
1. Signali pogibelji, bilo da su upotrijebljeni ili istaknuti odvojeno ili skupno, pokazuju pogibelj i potrebu za pomoći:
a) pucanj ili koji drugi eksplozivni signal ispaljen u razmacima od oko jedne minute,
b) neprekidan zvuk bilo kojom spravom za davanje signala u magli,
c) rakete ili prskalice koje bacaju zvjezdice crvene boje ispaljivane jedna za drugom u kratkim vremenskim razmacima,
d) signal radio-telefonijom ili bilo kakvim signalnim sustavom koji se sastoji od grupe . . . - - - . . . (SOS) Morseovim znacima,
e) signal radio-telefonijom koji se sastoji od izgovarane riječi »MAYDAY«,
f) signal opasnosti N. C. predviđen Međunarodnim signalnim kodeksom,
g) signal koji se sastoji od četverokutne zastave iznad ili ispod koje stoji kugla ili predmet sličan kugli,
h) paljenje vatre na brodu (npr. gorenjem bačava katrana, ulja itd.),
i) raketa s padobranom ili ručna baklja koja daje crveno svjetlo,
j) dimni signal koji je narančaste boje,
k) ponavljanje polaganog dizanja i spuštanja raširenih ruku,
l) dojava opasnosti putem digitalnog selektivnog poziva (DSC) odaslanog na:
– VHF kanalu 70, ili
– MF/HF na frekvencijama 2187.5 kHz, 8414.5 kHz, 4207.5 kHz, 6312 kHz, 12577 kHz ili 16804.5 kHz,
m) dojava opasnosti odaslana putem Inmarsat ili brodske zemaljske postaje drugog pružatelja mobilne satelitske usluge,
n) signali odaslani putem radiofarova za označavanje položaja u nuždi,
o) odobreni signali odaslani radio-komunikacijskim sustavima, uključujući radarske transpondere na plovnim objektima za spašavanje.
2. Primjena ili isticanje bilo kojega od tih signala, osim u svrhu označavanja pogibelji i potrebe za pomoći te upotreba drugih signala koji bi se mogli zabunom zamijeniti za neki od tih signala, zabranjeno je.
3. Skreće se pozornost na odgovarajuća poglavlja Međunarodnog signalnog kodeksa i Priručnika za traganje i spašavanje trgovačkih brodova te na ove signale:
a) komad jedrenine obojane narančasto, s crnim četverokutom ili krugom, ili drugim odgovarajućim znakom radi identifikacije iz zraka,
b) obojenih mrlja vode.
This project has been funded with support from the European Commission.This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.